-Šef Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić odbacio je optužbe ambasadorke Kosova u SAD Vljore Čitaku da na sjeveru Kosova i dalje postoje paralelne strukture Srbije.
„Meni je čudno da neko demokratsko pravo Srba na sjeveru Kosova da protestuju zbog odlaganja primjene sporazuma o ZSO naziva paralelnim strukturama koje nešto sprečavaju. Ako Albanci u Prištini imaju pravo da protestuju zbog sporazuma o ZSO, valjda Srbi na sjeveru Kosova imaju pravo da protestuju zbog odlaganja primjene tog sporazuma”, rekao je Đurić u intervjuu za agenciju Beta.
Prema njegovim riječima, za razliku od Albanaca u Prištini, čiji su skupovi bili nasilni, Srbi su na Kosovu protestovali mirno, što je njihovo legitimno pravo.
„Ljudi su se okupili, blokirali saobraćaj dva sata i onda su otišli. Prema tome, nema mjesta za priče o paralelnim strukturama”, rekao je Đurić.
Vljora Čitaku navela je da je ministar finansija Kosova Avdulah Hoti spriječen da ode na sjever Kosovske Mitrovice, pošto su mu to onemogućile, kako je rekla, paralelne srpske strukture na sjeveru, iako su i one bile tema dijaloga Beograda i Prištine.
„Znači, Srbija još nije rasformirala svoje paralelne strukture na Kosovu”, rekla je Vljora Čitaku.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić izjavio je da normalizacija odnosa sa Prištinom ostaje strateški interes Beograda.
On je takođe naglasio da je pokušaj da se unilateralno donose odluka o sudbini srpske baštine na KiM uticao na pad povjerenja u tom procesu.
Đurić je u razgovoru sa ambasadorom Poljske u Srbiji Aleksanderom Hećkom rekao da je do pada povjerenja i krize u dijalogu, poslije dogovora postignutih u Briselu 25. avgusta, došlo i zbog neprihvatljivog odugovlačenja Prištine u sprovođenju sporazuma o formiranju ZSO.
Kako je saopštila Kancelarija za KiM, Đurić je zahvalio poljskom ambasadoru što je predstavnik te države u Generalnoj konferenciji Uneska bio uzdržan prilikom glasanja o inicijativi za prijem samoproglašenog Kosova u tu organizaciju.
„Veoma smo zahvalni na razumijevanju Poljske za pozicije Srbije i to je jako dobro odjeknulo u našoj javnosti i političkim krugovima. Bio je to važan doprinos srpsko-poljskim odnosima, jer je pitanje srpske kulturne i duhovne baštine na Kosovu i Metohiji za nas jedno od najvažnijih pitanja”, rekao je Đurić.
M.Nj.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.